петак, 22. новембар 2013.

OBRAZOVANJE JE PRIORITET



Kada u državi prioritet bude obrazovanje čitavo stanje u zdravstvu,sudstvu,privredi,trgovini,
kulturi i svim ostalim društvenim sferama biće  mnogo bolje.Nema toga ko se sa ovom tvrdnjom neće složiti,ali opet nešto tu ne štima.Možda profesori nisu dobri?Možda opremljenost i uslovi u školama nisu dobri?Ništa od toga nije ključno,možemo promeniti sve profesore opremiti kabinete najsavremenijom opremom,ali ako ne promenimo filozofiju društva i odnos prema školi i obrazovanju džabe smo krečili.Ako nam profesori prodaju po pijacama i ostalim uličnim tezgama da bi peživeli , ne verujem da će doći do ikakvog boljitka jer deca neće videti uzor u takvim ljudima koji na biciklu dolaze na posao,a sa druge strane ljudi bez ikakve škole voze neprocenjiva auta i žive na visokoj nozi i nude se našoj deci kao uzor kako da se ponašaju i rade.

U daljem tekstu pročitajte komentar  sa RTS-a pod nazivom Srpske škole na finski način

Umesto da "bubaju", đaci u Finskoj uče da razumeju gradivo. Isti pristup prema različitoj deci jeste loš i nepodsticajan, poručuju finski stručnjaci nastavnicima u Srbiji. Glavna poruka je da je svako genije za nešto.
Obrazovanje u Finskoj služi za primer celom svetu, a naročito Srbiji gde školstvo godinama vapi za reformama. Za razliku od vršnjaka u Srbiji, đaci iz Finske odlični su u primeni znanja - nastavnici ih uče da pre svega razumeju gradivo umesto da ga "bubaju".
Finski stručnjaci iz oblasti obrazovanja  boravili su u Srbiji, kako bi domaće profesore bliže upoznali sa svojim modelom školstva, koje služi za primer celom svetu.
Disciplina, visoka odgovornost i kreativnost najjači su utisci koje je profesorka Jasmina Teofilović ponela u Srbiju, nakon trogodišnjeg rada kao pomoćnik učitelja u Finskoj.
"U Finskoj školi odeljenja su manja, najveći broj učenika je 25. Učenici koji ne mogu da savladaju program predviđen za taj uzrast, izdvojena su u posebna odeljenja i njih je sedam, osam. Moj utisak je da je svako dete uključeno, ustvari ne može da ne radi na času", objašnjava profesorka Teofilović.
Moto finskih profesora jeste da je svako genije za nešto. Jedna od glavnih poruka finskih strunjaka je da je isti pristup prema različitoj deci loš i nepodsticajan.
"Ako kažete ribi da treba da se popne na drvo, ona će ceo život misliti da je glupa. Dakle, poenta je u tome da nastavnik prepozna u čemu je svako dete genije. To znači individualizacija rada i to znači posvećivanje pažnje svakom detetu", kaže Desanka Radunović iz Nacionalno-prosvetnog saveta.
Školstvo u Srbiji godinama vapi za reformama, a u školama su, kažu, raspoloženi za novine.
"O finskom modelu znamo ponešto, ali nemamo jasna uputstva. Prosto ne znamo na koji način bi se to sprovodilo i implementiralo u našim školama", kaže direktor Osnovne škole "Vuk Karadžić" Zlatko Grušanović.

Promena odnosa prema obrazovanju
Ipak, da bi sve i kod nas krenulo na bolje, najpre treba promeniti odnos prema obrazovanju.
"Mi možemo da prekopiramo njihova rešenja, njihove nastavne planove ili rasporede časova, ali to kod nas neće raditi zato što je pogrešna atmosfera. Treba da podvučemo crtu i da kažemo - obrazovanje nam je prioritet", ističe Saša Baucal sa Instituta za psihologiju.
Nadležni kažu da su u strategiju obrazovanja utkane mnoge odlike finskog modela škole, a da se neke od njih već primenjuju.
"To je jednakost u obrazovanju, dostupnost obrazovanja, obrazovanje za sve, obrazovanje na manjinskim jezicima. Ali, ono što je vrhunski model Finske to je drugačija filozofija. Ja ne znam da li bismo mi mogli brzo da primenimo nešto odatle", kaže Vesna Fila iz Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
Tu filozofiju, između ostalog, oslikava još jedan utisak profesorke Jasmine Teofilović.
"Učenici nakon pismene vežbe ostavljaju svoje pismene zadatke na sto i ukoliko učiteljica izađe, niko od učenika neće uzeti da ispravi svoj zadatak ne bi li dobio bolju ocenu", kaže profesorka.
Obrazovanje u Srbiji mora da nastavi sa reformama po ugledu na finski model, kako bismo, prema rečima ministra Jovanovića, stvorili stručnjake neophodne za napredak čitavog društva.

среда, 18. септембар 2013.

Raspored blok nastave iz informatike



RASPORED VEŽBI IZ INFORMATIKE

MART
APRIL
MAJ
JUN
III-1
7-ponedeljak
13-sreda
19-četvrtak
10-petak
III-2
8-sreda
14-četvrtak
20-petak
14-utorak
III-3
15-utorak
15-petak
23-ponedeljak
2-četvrtak
III-4
16-sreda
25-ponedeljak
24-utorak
9-četvrtak
IV-1
1-utorak
7-četvrtak
4-sreda

IV-2
2-sreda
8-petak
10-utorak

IV-3
3-četvrtak
11-ponedeljak
17-utorak

IV-4
4-petak
12-utorak
18-sreda


Napomena: Vežbe se izvode deljenjem odeljenja u dve grupe.  Prva grupa radi vežbe 1,2,3  čas.  Druga grupa radi vežbe od 12 i 10h-13 i 50h.            


                                                                                                                                   Predmetni nastavnik:  Biberović Jasmin

уторак, 13. август 2013.

Školski kalendar za 2013/2014



Nastava i drugi oblici obrazovno-vaspitnog rada u srednjim školama ostvaruju u dva polugodišta.
prvo polugodište počinje u ponedeljak, 2. septembra 2013. godine, a završava se u petak, 27. decembra 2013. godine;
drugo polugodište počinje u ponedeljak, 20. januara 2014. godine, a završava se u petak, 20. juna 2014. godine, s tim što se za učenike IV razreda gimnazije završava u petak, 23. maja 2014. godine, a za učenike III razreda trogodišnjeg i IV razreda četvorogodišnjeg obrazovanja stručnih škola u petak, 30. maja 2014. godine.
Obavezne oblike obrazovno-vaspitnog rada (teorijska nastava, praktična nastava i vežbe) srednje škole ostvaruju na godišnjem nivou, i to:
U gimnaziji:
– u I, II i III razredu u 37 petodnevnih nastavnih sedmica, odnosno 185 nastavnih dana;
– u IV razredu u 33 petodnevne nastavne sedmice, odnosno 165 nastavnih dana.
U okviru 37 odnosno 33 petodnevnih nastavnih sedmica, gimnazija je u obavezi da godišnjim planom rada ravnomerno rasporedi dane u sedmici. Neophodno je da svaki dan u sedmici, bude zastupljen 37 puta odnosno 33 puta.
U stručnoj školi:
– u I i II razredu trogodišnjeg i I, II i III razredu četvorogodišnjeg obrazovanja u 37 petodnevnih nastavnih sedmica, odnosno 185 nastavnih dana;
– u III razredu trogodišnjeg i IV razredu četvorogodišnjeg obrazovanja u 34 petodnevne nastavne sedmice, odnosno 170 nastavnih dana.
U okviru 37 odnosno 34 petodnevnih nastavnih sedmica, stručna škola je obavezna da godišnjim planom rada ravnomerno rasporedi dane u sedmici.
Neophodno je da svaki dan u sedmici bude zastupljen 37 puta odnosno 34 puta.
Nastavni plan i program za umetničke škole u I, II, III i IV razredu se ostvaruje prema godišnjem planu rada škole u petodnevnim ili šestodnevnim nastavnim sedmicama, u skladu sa zakonom.

U toku školske godine učenici imaju zimski, prolećni i letnji raspust, i to:
1) zimski raspust počinje u ponedeljak, 30. decembra 2013. godine, a završava se u petak, 17. januara 2014. godine;
2) prolećni raspust počinje u četvrtak, 17. aprila 2014. godine, a završava se u sredu, 23. aprila 2014. godine;
3) letnji raspust počinje u ponedeljak, 23. juna 2014. godine, a završava se u petak, 29. avgusta 2014. godine.
U srednjim školama se praznuju državni i verski praznici, u skladu sa Zakonom o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji („Sl. glasnik RS“, br. 43/2001, 101/2007 i 92/2011).
U školi se praznuje radno
- Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu,
- Sveti Sava – Dan duhovnosti,
- Dan sećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu,
- Dan pobede i
- Vidovdan – spomen na Kosovsku bitku.
Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu praznuje se 21. oktobra 2013. godine,
Sveti Sava 27. januara 2014. godine,
Dan sećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu 22. aprila 2014. godine,
Dan pobede 9. maja 2014. godine, Vidovdan 28. juna 2014. godine.
Sveti Sava i Vidovdan se praznuju radno, bez održavanja nastave, a Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu, Dan sećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu i Dan pobede su nastavni dani, izuzev kad padaju u nedelju.
Četvrtak, 8. novembar 2013. godine obeležava se kao Dan prosvetnih radnika.
Učenici i zaposleni u osnovnim školama imaju pravo da ne pohađaju nastavu, odnosno da ne rade u dane sledećih verskih praznika, i to:
1) pravoslavci – na prvi dan krsne slave;
2) pripadnici Islamske zajednice – 15. oktobra 2013. godine, na prvi dan Kurban Bajrama;
3) pripadnici Jevrejske zajednice – 14. septembra 2013. godine, na prvi dan Jom Kipura;
4) pripadnici verskih zajednica koje obeležavaju verske praznike po Gregorijanskom kalendaru – 25. decembra 2013. godine, na prvi dan Božića;
5) pripadnici verskih zajednica koje obeležavaju verske praznike po Julijanskom kalendaru – 7. januara 2014. godine, na prvi dan Božića;
6) pripadnici verskih zajednica koje obeležavaju dane vaskršnjih praznika po Gregorijanskom i Julijanskom kalendaru – počev od Velikog petka zaključno s drugim danom Uskrsa (pravoslavni i katolici – od 18. do 21. aprila 2014. godine).
Godišnjim planom rada škola će utvrditi ekskurzije i vreme kada će nadoknaditi nastavne dane u kojima su se ostvarivale ekskurzije.
Ako je dan škole nastavni dan prema kalendaru, škola će taj dan nadoknaditi na način koji utvrdi godišnjim planom rada.
Vreme saopštavanja uspeha učenika i podele đačkih knjižica na kraju prvog polugodišta škola utvrđuje godišnjim planom rada. Vreme podele svedočanstava, polaganja završnog ispita na kraju trogodišnjeg obrazovanja i maturskog ispita na kraju četvorogodišnjeg obrazovanja, kao i vreme podele diploma, škola utvrđuje godišnjim planom rada.




PRVO POLUGODIŠTE

UKUPNO IMA 84 NASTAVNA DANA

SEPTEMBAR

P
U
S
Č
P
S
N







1
1.
2
3
4
5
6
7
8
2.
9
10
11
12
13
14*
15
3.
16
17
18
19
20
21
22
4.
23
24
25
26
27
28
29
5.
30







OKTOBAR

P
U
S
Č
P
S
N


1
2
3
4
5
6
6.
7
8
9
10
11
12
13
7.
14
15*
16
17
18
19
20
8.
21
22
23
24
25
26
27
9.
28
29
30
31 




NOVEMBAR

P
U
S
Č
P
S
N





1
2
3
10.
4
5
6
7
8
9
10
11.
11
12
13
14
15
16
17
12.
18
19
20
21
22
23
24
13.
25
26
27
28
29
30 


DECEMBAR

P
U
S
Č
P
S
N







1
14.
2
3
4
5
6
7
8
15.
9
10
11
12
13
14
15
16.
16
17
18
19
20
21
22
17.
23
24
25*
26
27
28
29

30
31 






DRUGO POLUGODIŠTE

UKUPNO IMA 101 NASTAVNIH DANA

JANUAR

P
U
S
Č
P
S
N



1
2
3
4
5

6
7*
8
9
10
11
12

13
14
15
16
17
18
19
18.
20
21
22
23
24
25
26
19.
27
28
29
30
31 



FEBRUAR

P
U
S
Č
P
S
N






1
2
20.
3
4
5
6
7
8
9
21.
10
11
12
13
14
15
16
22.
17
18
19
20
21
22
23
23.
24
25
26
27
28 



MART

P
U
S
Č
P
S
N






1
2
24.
3
4
5
6
7
8
9
25.
10
11
12
13
14
15
16
26.
17
18
19
20
21
22
23
27.
24
25
26
27
28
29
30
28.
31







APRIL

P
U
S
Č
P
S
N


1
2
3
4
5
6
29.
7
8
9
10
11
12
13
30.
14
15
16
17
18*
19*
20*
31.
21*
22
23
24
25
26
27
32. 
28
29
30 





MAJ

P
U
S
Č
P
S
N




1
2
3
4
33.
5
6
7
8
9
10
11
34.
12
13
14
15
16
17
18
35.
19
20
21
22
23
24
25
36.
26
27
28
29
30
31 


JUN

P
U
S
Č
P
S
N







1
37.
2
3
4
5
6
7
8
38. 
9
10
11
12
13
14
15
39. 
16
17
18
19
20
21
22

23
24
25
26
27
28
29

30






Legenda:


Državni praznici
*
Verski praznici

Nastavni dani

Praznici koji se obeležavaju radno (nastavni dani)

Školski raspust, nenastavni dani ili neradni dani

Radni dani (Sveti Sava i Vidovdan)

Završetak nastave na kraju prvog i drugog polugodišta